Danas svi rade samo ono što kažu o demokraciji. To se odnosi čak i na one koji zapravo ne znaju što je to.
Mnogima je demokracija na prvom mjestupovezane sa slobodom: sloboda govora, sloboda misli i, naravno, sloboda izbora. Pod demokratskim režimom, ljudi sudjeluju u formiranju vrhovne, a istodobno i lokalne vlasti, svatko ima pravo i priliku da govori, a također i da čini točno ono što smatra prikladnim. Ovaj će članak otkriti koncept i načela izbornog zakona na kojima bi se trebali temeljiti svi izbori održani u naše vrijeme.
Što je biračko pravo
To nije ništa drugo do subjektivno pravo građanabiti sudionici ustavnopravnih odnosa koji nastaju zbog izbora. Jednostavnije rečeno, biračko pravo je sposobnost davanja glasa za određenog kandidata (aktivno biračko pravo), kao i pravo da se kandidira na izborima (to je već pasivno izborno pravo).
Izbori su među glavnim alatimademokracija. Danas se izbori za središnja, kao i za lokalna predstavnička tijela vlasti održavaju uz sudjelovanje običnih građana gotovo u cijelom svijetu. Naravno, izbori nisu uvijek održavani onako kako su sada: bilo je trenutaka kada siromašni, žene i predstavnici malih naroda nisu mogli glasati. Promijenili su se i sami izbori, a s njima i sama načela izbornog zakona. Vrijedno je napomenuti da se većina ovdje opisanih načela pojavila u prošlom stoljeću, jer je tada započela demokratizacija društva.
Danas građani naše zemlje, ako žele, mogu:
- sudjelovati u nominaciji kandidata;
- sudjelovati u predizbornoj kampanji;
- biti promatrači izbora;
- provoditi bilo koju drugu aktivnost povezanu s izborima, ako nije u suprotnosti s Ustavom, kao i zakonima naše zemlje.
Već je gore rečeno da principi izboraprava su se neprestano mijenjala i poboljšavala. Danas je sve uređeno tako da se na izborima uzima u obzir svačiji glas, neovisno o tome kojeg je spola, koja mu je vodeća vrsta aktivnosti, a također i iz financijske situacije.
Osnovna načela izbornog zakona
Načelo univerzalnosti.Načela biračkog prava potrebna su kako bi se svima dalo pravo govoriti. U demokratskim zemljama jednostavno je neprihvatljivo da manjina donosi odluke za većinu. Oni koje narod odobri na izborima su njegovi predstavnici, djeluju u njihovo ime, što znači da bi svi, bez iznimke, trebali sudjelovati na izborima. Na izborima naravno ne mogu sudjelovati maloljetnici, mentalno oboljeli i neke druge kategorije građana, ali to ne krši načelo univerzalnosti izbora.
Najvažnija načela izbornog zakonauključeno je i načelo jednakosti. Ovo načelo znači da svaki birač ima samo jedan glas. A glasovi svih građana jednaki su jedni drugima, bez obzira na to kakav socijalni status imaju, kojoj nacionalnosti pripadaju i tako dalje.
Načelo neposrednih izbora. Ovo se načelo temelji na činjenici da svatko glasa sam i bez ikakvih posrednika.
Načelo tajnog glasanja.U demokratskim zemljama glasovanje se vrši u tajnosti. Birač nije dužan podnijeti izvještaj nikome za koga je dao svoj glas na isti način kao što nitko nema pravo pokušati iz njega izvući te podatke ili bilo kakvim prijetnjama utjecati na njegov izbor.
Naravno, postoje i druga načela biračkog prava, ali ona gore navedena najosnovnija su.
