Nažalost, nezaposlenost je postala jedna od naših stvarnostivrijeme. Ali jednom davno, čak i pod Sovjetskim Savezom, vjerovalo se da nas to nikada neće dotaknuti, jer u socijalističkom društvu ne može postojati takav fenomen. Tamo na zapadnom propadaju, kako bi preživjele, žene se bave prostitucijom, a starije, djecu, invalide traže milostinju. Ljudi koji su tamo sposobni prisiljeni su satima stajati u praznom hodu na burzi rada u nadi da će naći barem neki prihod, a oni koji očajavaju traže komad kruha za zločin. Ali oni koji su izgubili nadu previše piju, umiru od droge i postaju žrtve samoubojstva.
Odlaskom protekle ere SSSR-a, s raspadom gospodarstavaU bivšim republikama, osiromašenjem većine stanovništva, nezaposlenost se čvrsto naselila na cijelom postsovjetskom prostoru i neće se odreći svojih položaja. Doprinesite ovoj i beskrajnim svjetskim krizama, još jednom valu koji pokriva zemlje bliskog i dalekog inozemstva i zbrci u političkim i ekonomskim pitanjima domaće politike i mnogim drugim nijansama.
Svaka vlada moraeliminirati ekonomske i socijalne posljedice nezaposlenosti. Vrlo su ozbiljni. Stručnjaci ih stavljaju na istu ljestvicu uz probleme siromaštva, socijalne nestabilnosti i druge koji prijete da će narušiti temelje državne moći.
Ekonomske posljedice nezaposlenosti za Rusei što je građanima drugih država, to je niža niža njihova materijalna sigurnost. Psiholozi vjeruju da su za prilagodbu u takvim uvjetima ljudima potrebna odgovarajuća pomoć i podrška. To bi trebalo biti izraženo u naknadama za nezaposlene, kao i u posebnim državnim programima i mjerama koje bi ljudima pomogle da prežive teška vremena.
Društvene i ekonomske posljedice nezaposlenostioni ne ocjenjuju samo socijalnu štetu ili gubitke u gospodarstvu zemlje, mada je to također važno. Znatno je smanjena količina vremena utrošenog na proizvodne procese. Intenzitet i produktivnost rada naglo padaju. Osim toga, izravni troškovi iz proračuna za prevladavanje tih negativnih pojava.
U isto vrijeme, analizirajući društveno-ekonomske posljedice nezaposlenosti, stručnjaci govore ne samo o njenim negativnim, već i o njenim pozitivnim aspektima.
I. Nezaposlenost i njezine socijalne posljedice
1. Negativno:
- pogoršavaju se kriminogene situacije;
- u društvu se pojačava socijalna napetost;
- raste broj mentalno i fizički bolesnih;
- društvena stratifikacija društva raste, jaz između bogatih i siromašnih se širi;
- radna aktivnost znatno je manja nego u godinama socijalne i ekonomske stabilnosti.
2. Pozitivno:
- ljudi počinju održavati svoj posao jačim nego inače, društvena vrijednost radnih mjesta znatno se povećava;
- smanjenjem zaposlenosti oslobađa se više slobodnog vremena koje ljudi često troše na stjecanje nove specijalnosti, podizanju svoje intelektualne razine;
- postoji legitimna prilika za pronalazak novog posla;
- društveni značaj i vrijednost same radne snage znatno se povećava.
II. Nezaposlenost i njezine ekonomske posljedice
1. Negativno:
- proces učenja, stjecanja znanja u okviru školskog kurikuluma i više, gubi svoj nekadašnji značaj (zašto studirati, ako ionako nema mjesta za rad!);
- smanjenje proizvodnje može poprimiti vrlo voluminozne oblike;
- povećani troškovi za pomoć žrtvama nezaposlenosti;
- specijalci gube kvalifikacije, znanje se ne traži;
- životni standard neprestano opada;
- porezni prihodi značajno su smanjeni u državnu riznicu;
- nedovoljno proizveden nacionalni dohodak.
2. Pozitivno:
- građani koji nisu uključeni u proces proizvodnje postaju svojevrsna rezerva radne snage u promjenjivoj ekonomiji;
- konkurencija među zaposlenicima postaje poticaj za razvoj vlastitih talenata, usavršavanje i rast razine vještina;
- prekvalifikaciju;
- poticanje produktivnosti rada, njegov intenzitet.
Dakle socioekonomskiposljedice nezaposlenosti su dijalektičke prirode. Nesumnjivo da je i sama nezaposlenost rezultat negativnih pojava u domaćoj politici države. To bi trebalo biti privremeno. I što je viši životni standard u zemlji, stabilnija ekonomija, to manje ljudi postaje žrtvama fluktuacije na tržištu rada. U ekonomski razvijenim zemljama nezaposlenih je puno manje nego onih koji su izloženi unutarnjim katastrofama.
Prirodno prevladatidruštveno-ekonomske posljedice nezaposlenosti, šefovi država često poduzimaju nepopularne mjere, poput uvođenja ograničenja za strance koji ulaze u neku zemlju, ograničavanja njihovog zaposlenja u korist lokalnog stanovništva i mnogih drugih.
