Problem nezaposlenosti zabrinjava sve zemlje udanas je nezaposlenost najizraženiji i najnegativniji trenutak za poduzetnike i radnike s kojim se bori cijelo stanovništvo zemlje. Što je nezaposlenost? To je fenomen koji pretpostavlja nedostatak posla među radno sposobnim stanovništvom.
Postoji nekoliko vrsta nezaposlenosti, ali razmotrite primjer takvog koncepta kao ciklična nezaposlenost... Postoji prirodna vrsta nezaposlenosti u kojoj nema posla zbog nedostatka posla. Ciklična nezaposlenost predstavlja ovu vrstu nezaposlenosti, sgdje dolazi do usporavanja gospodarskog rasta, kao i do umjerenog pada BDP-a. Dakle, ciklična nezaposlenost nastaje kad poslovna aktivnost počne fluktuirati, nastaje kao rezultat ekonomskog pada i nestaje kad se poslovna aktivnost i gospodarski rast pojačaju. Drugim riječima, možemo reći da se ova vrsta nezaposlenosti događa kada je gospodarstvo u recesiji, a najniža razina dostiže se na vrhuncu gospodarskog razvoja u cijeloj zemlji. Uglavnom, ciklična nezaposlenost traje mnogo kraće od strukturnog, ali može pokriti mnoge sektore gospodarstva.
Na primjer, u Sjedinjenim Državama tijekom "Velike depresije" u1929. i 1933. godine ova vrsta nezaposlenosti dosegla je 25% razine recesije, odnosno svaki četvrti stanovnik postao je nezaposlen u ovoj zemlji. A ovo je, pak, prilično velik broj ljudi. Kada raste potražnja za uslugama i robama, raste i potražnja za radnom snagom. Pad proizvodnje, kada postoji depresija i industrijska kriza, uzrokuje cikličku nezaposlenost. Uopće, depresivna ciklična nezaposlenost evocira njegovu veliku snagu.
Uz to, ova vrsta nezaposlenosti neprestano se mijenja u svojim razmjerima. Tržište također može biti najbolje i najgore, a time i ciklična stopa nezaposlenosti može pokriti čitav spektar stanovništva.Ali u većini slučajeva, budući da je tržište rada različito u odnosu na različite kategorije radnika, nezaposlenost pogađa žene, starije i mlade ljude, kao i neautohtono stanovništvo. Sustavi socijalne sigurnosti mogu stvoriti neke od uvjeta za rast cikličke nezaposlenosti. Primjerice, iznos naknade koja se daje nezaposlenoj osobi ovisi o njezinoj prethodno primljenoj plaći. Ali razdoblje isplate naknada za nezaposlenost je ograničeno. Zato bi nekim poduzetnicima bilo bolje da otpuste nekoliko svojih radnika, a zatim ih opet zaposle, umjesto da im smanjuju plaće.
Uz cikličku nezaposlenost, upotrebaproizvodni kapacitet je nepotpun. Obično je vrijednost BDP-a mnogo manja nego što bi bila da postoji puna zaposlenost stanovništva. Razlika koja se javlja između potencijalnog BDP-a u kojem se odvija puna zaposlenost i između onog koji je postignut kao rezultat cikličke nezaposlenosti BDP-a je jaz između BDP-a. U međuvremenu, u raskoraku u BDP-u i u cikličkoj nezaposlenosti postoji izravna stabilna veza koju je uspostavio A. Oaken, zahvaljujući empirijskom putu. Njegov zakon odražava odnos između izgubljenog BDP-a i stope nezaposlenosti. Ako je stvarna razina u stanju premašiti prirodnu razinu za najmanje 1%, tada će zaostajanje u BDP-u iznositi oko 2,5%. Zahvaljujući ovom omjeru moguće je izračunati sve gubitke povezane sa stopom nezaposlenosti.
Dakle, ciklična nezaposlenost može bitigeneriran razvojem tržišnog gospodarstva, drugim riječima - izmjenom recesije i porasta proizvodnje. Kad postoji opća recesija u gospodarstvu, posao se ne može naći ni u jednoj specijalnosti.
