Znate li po čemu se država razlikuje od zemlje?Napokon, navikli smo na činjenicu da su oba pojma identična. Međutim, to je dopušteno samo u uobičajenom govoru. Kad ove riječi, na primjer, izgovaraju znanstvenici ili politolozi, oni im unose različita značenja. Bilo bi lijepo to razumjeti kako se ne biste zbunili. Ako dobro pogledate, ispada da je razlika između države i države prilično velika. Iako postoje zajedničke značajke, zbog čega je nastao relativni identitet pojmova.
Što je država?
Svako pitanje treba proučiti s definicijama.Razumijevajući po čemu se država razlikuje od zemlje, odmah se suočavamo s problemom. Činjenica je da znanost nije postigla puni dogovor o dešifriranju posljednjeg pojma. Većina stručnjaka koristi prilično zbunjeno i složeno objašnjenje. Prema njihovom mišljenju, država je politički entitet koji uspostavlja pravila na određenom teritoriju i ima suverenitet. Uz to ima i aparat za upravljanje, uključujući mehanizme prisile i zaštite. Slažete se, još nije jasno po čemu se država razlikuje od zemlje. Napokon, sve gore navedene znakove posve pouzdano pripisujemo potonjim. Ima li zemlja vojsku, policiju, vladu? Pa u čemu je razlika?
Kopajmo dublje.Riječ "država" nastala je u Rusiji. U davna vremena kneževi su vladali zemljama. Poglavica je imenovan "suverenom". Bio je vrhovni sudac za sve stanovnike tog teritorija. Inače, "suveren" dolazi od "gospodara". Odnosno, princ, a kasnije i kralj, prepoznat je kao Božji namjesnik na zemlji. Ispada da etimološki pojam "država" ima duhovnu bit. To nije baš mehanizam, kako nam objašnjavaju znanstvenici.
Državni znakovi
Stručnjaci su zemlju odlučili nazvati zemljom,koja ima političke granice. Ona, za razliku od države, nema suverenitet. Odnosno, nalazi se u podređenom položaju u odnosu na drugu moć. Ne mogu donositi neovisne (suverene) odluke. Primjer zemlje su Britanski Djevičanski otoci. Ovaj teritorij ima granice. Ali njome vlada kraljica. Ispada da neovisnost zemlje od drugih država izostaje. Ima suzerena, suverenog gospodara. Država se odlikuje sljedećim značajkama:
- prisutnost moći koja djeluje u ime naroda (javnost);
- objavljivanje zakonodavnih akata koji reguliraju život društva;
- ekonomska neovisnost;
- simbolika i jedinstveni službeni jezik.
Suverenitet
Saznavši u čemu se država razlikuje od zemlje, misigurno ćemo se suočiti s pitanjem neovisnosti. Napokon, u zemljama postoje simboli, ekonomija, poput birokracije i policije. Ali oni ne pripadaju narodu, ne rade na tome da ostvare težnje i težnje građana. Ispada da je glavno obilježje države neovisnost zemlje od drugih država, nedopustivost kršenja volje društva. A izražava se plebiscitom. Jednostavno rečeno, ljudi biraju predstavnike koji su dužni raditi na ostvarenju svojih interesa. Ili ovu funkciju vrši elita, koja igra odlučujuću ulogu nakon rođenja. Međutim, bilo koji glasnogovornik volje naroda ne dopušta miješanje izvana u državne poslove. Inače, tko donosi odluke ovisi o političkom sustavu. Dvije su glavne. Više o njima.
Oblici vlasti
Povijest nam pokazuje da je moć u Rusiji prijerevolucija i poslije uređivali su se na razne načine. U Velikoj Britaniji koncentriran je u rukama kraljice, u SAD-u je podijeljen između predsjednika i parlamenta. Postoje zemlje u kojima šef države obavlja samo predstavničke funkcije, a izabrano tijelo donosi ozbiljne odluke. To se događa i obrnuto. Primjerice, u Ruskoj Federaciji većina je moći koncentrirana u rukama predsjednika. A u Njemačkoj osoba na sličnom položaju prihvaća samo strane goste i sudjeluje u drugim javnim događanjima. Odluke donosi kancelar. Oblici vlasti su sljedeći:
- monarhija (autokracija);
- republika (demokracija).
U prvom slučaju, jedna osoba vodi društvo,koji ovo pravo dobiva nasljedstvom (uglavnom). U republici vlast pripada narodu koji je plebiscitom delegira svojim predstavnicima.
zaključak
U suvremenom svijetu razlika u konceptima postajeteže. Neki stručnjaci kažu da nema praktičnog smisla u tome kako se pojam države razlikuje od države. Doista, na mnogim teritorijima ogromne korporacije dobivaju moć. Oni oduzimaju suverenitet potajno, koristeći uglavnom ekonomske instrumente. Prosudite sami o kakvoj neovisnosti možemo razgovarati ako država duguje više nego što zarađuje u godinu dana. A takvih je mnogo na svijetu. Na prste jedne ruke možete navesti moći čiji je državni dug znatno manji od BDP-a. Zbog toga je svjetska politika toliko komplicirana.
