Koncepti "zakonitog ponašanja" i "nepravde" smatraju se antipodima u bilo kojem društvu. Štoviše, drugi pojam ima nekoliko definicija. Međutim, svaki od njih odražava pravnu strukturu djela.
Općenito, ovaj je čin predstavljen kaodruštveno opasno, nanoseći štetu društvu i suprotno zakonodavnim normama. Istodobno, pravna struktura kaznenog djela predviđa određenu odgovornost u vezi s nastalim posljedicama.
Opasne posljedice u pravilu nastaju nakon počinjenja protupravnog djela. Međutim, u nekim slučajevima mogu biti rezultat zakonitog postupka.
Valja napomenuti da je nezakonit činneprestano kontrolirani umom i voljom čovjeka. Čin se izražava nečinjenjem ili djelovanjem. Osobine karaktera, osobne osobine ili način razmišljanja osobe ne mogu se smatrati znakovima kaznenog djela.
Sud nema pravo kažnjavati način razmišljanja. Međutim, on ima pravo osuđivati za nezakonite radnje koje su na ovaj ili onaj način prouzročene.
Pravni ustroj kaznenog djela uključuje protupravnost. To znači da akt postaje nezakonit kada se krši zakon.
One radnje koje su karakteriziranebeznačajan stupanj opasnosti za društvo naziva se neprimjereno ponašanje. Ova je kategorija podijeljena u nekoliko potkategorija. Tako, na primjer, razlikuju disciplinske, upravne, financijske, građanske, materijalne i druge prekršaje. Svakog od njih karakterizira jedan ili drugi pravni ustroj djela.
Kao specifičan izraz nezakonitostidjela mogu biti ili kršenje zabrane koja je izravno utvrđena zakonom, ili neispunjavanje određenih obveza koje su subjektu nametnute zakonom ili predviđene određenim sporazumom.
Kritična komponenta nedoličnog ponašanjauključuju prisutnost krivnje. U ovom slučaju, pravna struktura djela predviđa prisutnost namjere ili nemara. Krivnja je odraz psihičkog stanja građanina, njegovog odnosa prema radnji ili nečinjenju koje je u suprotnosti sa zakonom i posljedicama koje su nastale kao rezultat njegovog počinjenja. Krivnja zapravo označava čovjekovu svijest o nedopustivosti (nezakonitosti) svojih postupaka, kao i posljedica koje iz toga proizlaze. Zato se djelo koje su počinili maloljetni građanin i osoba koju je sud prepoznao kao ludu ne smatra kaznenim djelom, čak i ako postoji pravna struktura djela, budući da takvi ljudi nisu u stanju razumjeti, shvatiti neprihvatljivost svojih radnje.
Ne spadaju u kategoriju nezakonitih radnji iradnje koje građanin poduzima u vezi sa svojim profesionalnim ili službenim dužnostima. Ova bi kategorija posebno trebala obuhvaćati postupke vatrogasaca koji u procesu gašenja nanose štetu imovini.
Vino se može predstaviti u dva oblika:u obliku nemara i namjere. Potonji predviđa da je građanin koji je počinio nezakonite radnje bio svjestan opasnih posljedica svog nečinjenja ili djelovanja, predvidio ih je i želio (ili dopustio) njihovo pojavljivanje.
Da bi se na djelu utvrdila krivnja, prije svega je potrebno saznati je li osoba imala namjeru. Odnosno, htio on ili ne opasne posljedice.
Nemarnost se može očitovati u dva oblika:u obliku arogancije i nemara. Lakomislenost (arogancija) predviđa da građanin, predviđajući opasne posljedice svog djela, očekuje da ih izbjegne.
Nemar uglavnom ukazuje na prezirni i neodgovorni stav prema interesima druge osobe i društva.
