Od ostalih mačjih lavovarazlikuju se po tome što formiraju ponose, svojevrsnu društvenu skupinu. Obično se sastoje od 5-18 lavova koji su bliski rođaci, mladunci lavova (njihovo potomstvo) i nekoliko lavova, među kojima ima i jednog vođu. Životinje ne uspostavljaju hijerarhijske odnose, svi su jednaki, s izuzetkom dominantnog mužjaka, koji uživa pravo da prvi započne s obrokom, pari se sa ženkama i napada neprijatelje koji su ušli na teritorij. Ponos lavova ima svoj teritorij koji štiti od ostalih skupina i pojedinih grabežljivaca.
Novi mužjak odmah ubija sve strancemladunci, samo oni koji imaju više od godinu dana mogu pobjeći. Ponos lavova štiti mališane, ali to je praktički beskorisna aktivnost, jer osvajači neće nikoga poštedjeti. To rade ne iz zlobe, već zato što u protivnom mužjaci neće moći roditi svoje potomstvo. Lavica s mladunčicama moći će zatrudnjeti tek nakon 2 godine, ali nakon ubijanja mladunaca, estrus počinje nakon 3 tjedna. Budući da se vođe često mijenjaju, to daje mužjaku priliku da odgaja svoje potomstvo.
Predatori koriste vizualnopercepcija, mirisni signali i zvukovi. Vanjski ispitujući suparnika, lav već zna vrijedi li ga napasti ili je bolje da se povuče, a mužjaci iz istog ponosa ponašaju se prijateljski i trljaju njuške pozdravljajući se jedni s drugima. Životinje obilježavaju svoje teritorije pa tako po mirisu stranac mora utvrditi da je lutao zaštićenim područjem. Jednogodišnja mladunčad nauče roviti, akustična komunikacija je bitna za komunikaciju. Uz pomoć roga, mužjaci mogu komunicirati sa rodbinom ili najavljivati strancima da je teritorij okupiran, tako funkcionira životinjski svijet.
