Nije tajna što sve na ovom svijetu imanjegov logični zaključak. Minerali također nisu neiscrpan proizvod, pa će čovječanstvo jednog dana morati zaboraviti na plin, naftu, ugljen koji su nam sada poznati. Ovaj članak će vam reći više o globalnim rezervama nafte.
Do danas su svjetske rezerve nafte(poznato) čine oko 265 milijardi tona, od čega 73% pada na zemlje OPEC-a (države izvoznice nafte). Povećanje naftnih resursa bilo je također prilično značajno i iznosilo je 30 milijardi tona. Iz navedenog možemo iznijeti logičan zaključak da se vozači i razni poduzetnici ne bi trebali brinuti zbog činjenice da će njihovi automobili uskoro biti prikladni samo za otpad, a poslovanje naftnih kompanija neće biti isplativo, jer prema riječima stručnjaka, samo će istražena nalazišta nafte dugo trajati 55 godina. Najveće rezerve nafte sada se nalaze u sljedećim regijama: Bliski Istok (48,1%), Južna i Sjeverna Amerika (32,9%) i Afrika (8%). Preostala područja čine 11%. Procjenjujemo li rezerve po zemljama, vodeća je ovdje Venezuela (17,9%). Slijede Saudijska Arabija (16,1%), Kanada (10,6%), Iran (9,1%) i Irak (8,7%).
U posljednje vrijeme pitanje goriva (točnije, njegovoodluka) dovodi do štetnih posljedica od kojih su najznačajnije okolišne i političke. Ako je s ekološkim (sve zagađenje štetnim emisijama u atmosferu i hidrosferu Zemlje) sve jasno, onda i političke stvari nisu u najboljem redu. U svibnju 2012., jedna od najvećih naftnih korporacija na svijetu, Repsol, podnijela je tužbu protiv argentinske vlade zbog nezakonitih radnji potonje, zahtijevajući 10 milijardi USD. Drugi krupni politički potez bilo je odbijanje zemalja EU da kupuju iransku naftu (u vezi s pojačanim akcijama Irana koje izazivaju sukobe ) Odnosi između Kine i Japana pogoršani su i zbog naftnih i plinskih otoka Senkaku. Sve gore navedene pojave negativno utječu na globalno tržište, što dovodi do viših cijena benzina, dizela i slično. Ali postoje dobre vijesti. Prema vladama sa Bliskog istoka, ako nemaju iznenadnih komplikacija, tada bi se cijene energenata ove godine mogle malo smanjiti.
Postojeće rezerve nafte u Rusiji to dopuštajudržava za ulazak u prvih deset zemalja. Danas vlada ne ukida klasifikaciju punog volumena ležišta minerala, a ono što svijet zna je 10 milijardi tona. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret kojim ih je proglasio 100% deklasificiranim, nakon čega će, prema nekim stručnjacima, Rusija moći ući među najbolje tri.
Danas su zalihe nafte podijeljene u dvije vrste: teško proizvesti i lako proizvesti. Dakle, u Rusiji potonji čine samo 30%, što ukazuje da će ih uskoro ponestati.
